Drevna civilizacija Maja je i danas ostala pod velom tajni. Imali su razvijeno pismo, tačne kalendare, bili su odlični astronomi, matematičeri, arhitekte, sportisti, a sa našom civilizacijom su se susreli tek tokom španskih osvajanja Južne Amerike.

Ni dan danas nije najjasnije kako su uspeli da naprave tako veličanstvene građevine sa blokovima teškim od nekoliko tona, i dalje nije dešifrovano njihovo pismo u potpunosti, niti možemo objasniti šta je uzrokovalo pad njihovog carstva, koje je već bilo u dekadenciji i pre nego što je bilo osvojeno.

Jedan od najvećih spomenika njihovoj civilizaciji je svakako arheološko nalazište Čičen Ica u Meksiku. Smeštena na Jukatanskom poluostrvu Čičen Ica je grad koji se prostire na 25 kilometara kvadratnih, a najvažniji delovi se prostiru na 5 kilometara kvadratnih.

Čičen Ica Disko Drugar

Čičen Ica je stara oko XIV vekova, a drugačiji naziv mu je „grad hramova“. Dakle, ovaj grad je kao i mnogi veći majanski gradovi predstavljao svetilište, mesto gde je živela kraljevska porodica i plemstvo.

U bukvalnom prevodu sa majanskog Čičen Ica znači „magični bunar vode“. Veruje se da reč „itz“označava magiju, a „a“ vodu. Kada se pogleda geografski položaj ovog grada to ima i te kako smisla.

Maje su male dosta problema sa nalaženjem pijaće vode, a ovaj grad je sagrađen na izvoru triju reka, što ga je prirodno učinilo veoma atraktivnim mestom za život. No, ni slava ovog grada nije doveka trajala, nakon pobuna, epicentar kulture se premestio u druge gradove, a u Čičen Ici je živelo sve manje ljudi.

U narednim redovima ćemo govoriti o zanimljivostima vezanim za Čičen Icu, o piramidi Kukulkan, velikoj opservatoriji, igralištu i njihovim zanimljivim običajima.

Kukulkan – najveći kalendar na svetu

Piramida Kukulkan ili kako ga Meksikanci zovu El Kastiljo, je jedna od najvećih znamenitosti Čičen Ice koja godišnje privlači preko dva miliona turista. Ova znamenitost ujedno predstavlja i sinonim za civilizaciju Maja.

Šta ovu građevinu čini toliko čudesnom osim neobične sličnosti sa egipatskim piramidama, koja predstavlja večitu intrigu teoretičarima zavere i ezoteričarima? Naime, Kukulkan označava vrhunac majanske astronomije i arhitekture, sagrađena je tačno tako da ima ulogu masivnog kalendara.

Čičen Ica Disko Drugar

Kako je ovo moguće? Put koji vodi ka vrhu ove četvorostrane piramide ima 91 stepenik. Kada se pomnoži sa 4 dobijemo broj 364. Svakog dana bi sunčevi zraci padali na jedan stepenik i po tome bi Maje tačno odredili kad je pravo vreme sejanja, kad žetve, kada je vreme praznika i prinošenja žrtvi.

A u vreme ravnodnevnice na proleće i u jesen, sunčevi zraci bi se rasipali tako po severnoj strani piramide da bi se na njoj mogao videti oblik pernate zmije. Inače, Maje su svojoj moćnoj imperiji dale naziv Kraljevstvo Velike Zmije.

Zmija je bila od velike bitnosti za njihovo kraljevstvo, čak su imali i „dinastiju zmija“, takozvanu dinastiju kraljeva, pa je na ovom području pronađeno mnogo skulptura ove životinje.

Još jedna zanimljivost vezana za Kukulkan jeste da se unutar ove piramide krije još jedna, manja piramida. Arheolozi su pronašli tunel koji iz veće piramide vodi u manju. Ova piramida predstavlja hram sastavljen, takođe, od devet nivoa. U njoj su meksički arheolozi pronašli veliki tron i razne vrste čakmol figura.

Danas je zabranjeno penjanje na Kukulkan. Veliki broj turista je počeo da oštećuje građevinu, a kap koja je prelila čašu je bio nemili događaj gde se starica survala niz piramidu i zadobila smrtne povrede.

Da li su Maje zaista nisu imali točak?

Jedna od  prvih asocijacija kada se govori o Majama jeste da tako mudra civilizacija nije izmislila točak. Zapadna civilizacija ne može da se načudi kako su ovi narodi uspeli da naprave impozantne građevine i prenose plokove od par hiljada tona bez upotrebe točka.

Istina je da Maje jesu imali točak, ili da su bar bili upoznati sa njegovom idejom i funkcijama, ali ga nisu koristili. Zašto? Prvi točak se vezuje za Mesopotamiju i za period od par hiljada godina pre nove ere. Njihova upotreba se vezivala za prevođenje većeg tereta uz pomoć konja ili volova, ili za obradu zemljišta.

Kada kažemo da Maje nisu koristili točak treba uzeti u obzir i prirodu njihovog zemljišta i klime. Dosta majanskih gradova je dugo bilo skriveno u džunglama ili na nepristupačnim mestima u brdima. Tokom pojedinih meseci bi padalo dosta kiše, te bi se zemlja pretvarala u blato. Sa takvim faktorima je teško koristiti točak.

Uz to, u području Meksika u periodu njihove vladavine nije bilo većih pripitomljenih životinja, kao što to jeste bio slučaj sa Mesopotamijom. I da su smislili točak, nije imao ko da ga vuče sem čoveka, a to je poprilično nepraktično. To je jedan od osnovnih razloga zašto točak nije bio korišćen.

Pretpostavlja se da su blokove prenosili na velikim valjcima, ali konkretan točak nikad nije nažen u arheološkim nalazištima. Ono što je, pak, pronađeno jestu dečije igračke sa točkićima. Dakle, koncept im jeste bio u potpunosti poznat, a podatak da Maje nikad nisu smislili točak je u potpunosti netačan.

Igrališta u Čičen Ici

Meksički arheolozi su u Čičen Ici pronašli nekoliko drevnih igrališta. Najveći je dužine 166 i širine 68 metara, ograđen je visokim zidinama.

Maje su razvili svoj sport i dosta značaja su davali fizičkoj aktivnosti. U svim igralištima su pronađene lopte različitih veličina od kojih najveća ima dužinu preko pola metra. Napravljene su od sirovog kaučuka (materijala od koga se pravi guma). Osmislil su sport koji bi kod nas predstavljao čudnu mešavinu košarke i fudbala.

Čičen Ica Disko Drugar

Učesnici se podele u dva tima i svaki tim ima svog kapitena. Cilj igre bi bio ubaciti gumene lopte u obruče. Igrači nisu smeli da se koriste rukama, već bi pokušavali laktovima i kukovima da provuku lopte u kamene obruče.

Naravno, ko da više pogodaka taj je pobednik. Ono što je nama neobično jeste šta bi se dešavalo sa gubitnicima. Naime, kapiten gubitničkog tima bi bio pogubljen. Surov način igranja, zar ne?

Opservatorija El Karakol

Da su Maje bili odlični astronomi pokazuje opservatorija El Karakol (zmija). Opservatorija je ogromna. Sačinjena je od kupole na kojoj se nalaze mnogi otvori kroz koje ulaze senke i sa kojih se mogu videti pojedinačna sazvežđa.

Prozori su tako pozicionirani da razdvajaju sazvežđa. Pored opservatorije su smešteni lavori koji su se punili košnicom i služili su posmatranju odsjaja zvezda u vodi.

Maje su isto kao i Zapadni svet izračunali da se godina sastoji od 365 dana. Napravili su čuveni kalendar koji se završio 21. decembra 2012. godine, što je holivudska produkcija iskoristila kao inspiraciju za ekranizovanje apokaliptične priče o smaku sveta.

Još par zanimljivosti o Čičen Ici

Iako već znamo dovoljno zaminljivih činjenica o Čičen Ici, pažljivo je ispitana tek trećina ovog arheološkog nalazišta, što znači da će u budućnosti zasigurno biti još razloga da se divimo njihovoj civilizaciji i kulturi.